Vlada je prijedlogom Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe načinila pomak prema dostizanju međunarodnih standarda i boljem reguliranju tog područja, ali neka će važna područja i dalje biti nedovoljno kvalitetno propisana, upozorava GONG u priopćenju kojim se osvrće na najnoviji zakonski prijedlog Vlade
U GONG-u smatraju da bi radi učinkovitog i neovisnog nadzora trebalo proširiti odgovornost Državnog izbornog povjerenstva (DIP), koje po sadašnjem prijedlogu može izricati samo administrativne sankcije. DIP-u bi trebalo omogućiti izricanje jačih sankcija tijekom predizborne kampanje, ističe GONG.
Smatraju i da je zakonom potrebno uvesti obavezu svim medijima i agencijama koje se bave posredništvom u prodaji medijskog prostora da objave cjenike oglašavanja tijekom izborne kampanje, svote koje su primili od političkih stranaka i kandidata za oglašavanje, minutaže oglasa svake pojedine stranke, kandidata i liste te popuste koje su im odobrili.
Upozoravaju da novim Zakonom o HRT-u nacionalna javna radiotelevizija ne mora objaviti cjenik oglašavanja tijekom izborne promidžbe, čime se, smatraju, sprečava transparentnost, otvara prostor za manipulacije i smanjuje vjerodostojnost informacija u službenim izvještajima stranaka i kandidata o troškovima izbornih kampanja. Uz to, smatraju u GONG-u, sprečava se neovisni nadzor nad troškovima kampanja te utvrđivanje stvarne ravnopravnosti kandidata i stranaka pred medijima, a time i smisao samog zakona.
Među pozitivnim stranama predloženog zakona u GONG-u ističu detaljnije reguliranje financiranja izborne kampanje, uvođenje više mogućih sankcija za kršenje zakona, uvođenje ograničenja na potrošnju, iako su, kažu, iznosi za izbore za gradonačelnika Zagreba od pola milijuna kuna i za izbore za Europski parlament od 1,5 milijuna kuna nerealno niski, te smanjenje iznosa dopuštenih donacija.
Na kraju u GONG-u upozoravaju da pri izradi prijedloga zakona nije poštovan kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata, koji je donijela Vlada, 'propagirajući ga kao temelj za transparentno donošenje zakona i kvalitetno sudjelovanje javnosti u zakonodavnoj proceduri'.
'Kada se zakoni o transparentnosti donose netransparentno, a kodeks ostaje još jedan u nizu dokumenata koji je prihvaćen samo zbog pokazivanja Europskoj komisiji, to svjedoči o nepostojanju stvarne političke volje za borbu protiv korupcije', zaključuju u GONG-u.
