ZAKON PUN RUPA

Prijete li Hrvatskoj novi crni fondovi i izborne muljaže?

16.09.2011 u 07:00

Bionic
Reading

Kraj je 2006. godine. Hrvatski sabor usvaja prvi Zakon o financiranju političkih stranaka, nezavisnih lista i kandidata, kojim se financiranje političkih stranaka prvi put regulira u sklopu posebnog kaznenog zakona. Ipak, bolja kontrola financiranja stranaka i kampanja stiže prekasno. Prema pisanju medija, HDZ je već tada na kampanju 2003. iz crnih fondova potrošio oko 13 milijuna kuna, dok je 12 'crnih' milijuna utrošeno za izbore 2005. i 2007. Veljača je 2011. Sabor usvaja novi zakon o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, no pitanje je može li on spriječiti nekontrolirano trošenje novca

Ako se pita izvršnog direktora GONG-a Dragana Zelića, stanje u zakonodavstvu kojim se regulira financiranje stranaka i kampanja daleko je bolje nego prije 2006.

'Zakon može biti savršen, no i dalje se mogu naći rupe. U cijeloj priči bitan je nadzor. Njega dosada nije bilo. Možemo se mi ljutiti na Sanadera ili Kosor, ali u slučaju crnih fondova trebale su reagirati institucije, no nije reagirala ni Državna revizija ni DORH. Sada se pokazalo koliko su bitni transparentni izbori i koliko je bitno da je financiranje kampanja transparentno', kazao nam je Zelić, podsjetivši da je GONG i na izborima 2007. upozoravao na nesrazmjer u potrošenim novcima koje su stranke prikazivale u svojim izvještajima i u sredstvima do kojih su zabrajanjem reklama došli u GONG-u.

Situacija bi na parlamentarnim izborima u prosincu ipak trebala biti nešto bolja, i to ponajprije zahvaljujući novom Zakonu o financiranju kampanja, prema kojem će se ograničiti donacije i iznosi koje stranke mogu potrošiti na kampanju, ali i uvesti obaveza otvaranja posebnog računa. No, i unatoč tome u zakonu, priznaje asistent na zagrebačkom Pravnom fakultetu i suautor brošure 'Novac u politici - prijedlozi za uređenje pravila o financiranju političkih stranaka i izbornih kampanja' Đorđe Gardašević, postoje nedostaci koji bi mogli stvoriti probleme u dostizanju potpune transparentnosti.

'Primjerice, dobrovoljni rad volontera ne smatra se uslugama, odnosno donacijama za koje postoji obveza specifikacije konkretne vrijednosti. Time se otvara mogućnost da se jedan značajan dio aktivnosti kvalificira upravo kao kategorija dobrovoljnog rada volontera. S druge strane, Zakon brani donacije od strane stranih država, stranih političkih stranaka i stranih pravnih osoba, ali ne i od, recimo, stranih fizičkih osoba ili asocijacija koje nemaju formu pravne osobe (npr. udruge koje nemaju taj status) ili od stranih jedinica lokalne i regionalne samouprave. Također, Zakon dopušta da strane države, strane političke stranke i strane pravne osobe financiraju programe namijenjene za edukaciju u Hrvatskoj. Takva bi formulacija mogla stvoriti problem interpretacije pojma programa namijenjenog edukaciji', pojasnio je Gardašević

Nataša Srdoč: Treba ukinuti stranke s crnim fondovima

Iako je teško povjerovati da bi si ijedna stranka nakon HDZ-ovog debakla s crnim fondom dopustila isti scenarij, predsjednica Adriatic Instituta i novoosnovane stranke Hrvatska u 21. stoljeću Nataša Srdoč smatra da bi stranke s crnim fondovima trebalo ukinuti te im oduzeti sredstva iz fonda.

'Postojanje crnih fondova ukazuje na trostruku pljačku: 1) direktna pljačka novaca poreznih obveznika koji se slijevaju u crni fond; 2) izborna prijevara i pljačka kupnjom glasova iz crnih fondova kroz izbornu kampanju - s ciljem dolaska na vlast i 3) politička struktura koja na prethodni način dođe na vlast nastavlja pljačkati kroz političku korupciju, sukob interesa i pranje novaca', smatra Srdoč.

Posebno je pitanje Državno izborno povjerenstvo, koje bi kao neovisno tijelo trebalo nadzirati ne samo uobičajeno financiranje stranaka, nego i financiranje kampanja. U prošlosti su im promakli tzv. crni fondovi, no ako je suditi po priopćenju koje su iz DIP-a odaslali prije koji dan, to se tijelo ozbiljno priprema za stroži nadzor izborne utakmice. Naime, u pripremi je sastanak DIP-a s Hrvatskom udrugom banaka i Hrvatskom narodnom bankom na temu pristupa podacima iz posebnih bankovnih računa, dok je sporazum s Državnom revizijom i Ministarstvom financija već potpisan.

Dok Gardašević kaže da bi se u suradnji DIP-a i Ministarstva financija eventualno mogao pojaviti 'problem dobre koordinacije tih tijela', Zelića, čini se, ipak muči problem eventualne zlouporabe od strane Ministarstva financija.

'Istina je da će DIP sada u suradnji s drugim institucijama nadzirati pitanje financiranja kampanja. DIP će, primjerice, dati nalog Poreznoj upravi da mu dostavi neke podatke. I dok je DIP u cijelom slučaju neovisno tijelo, pitanje je jesu li te druge institucije doista neovisne?', zapitao se Zelić, izrazivši nadu da će institucije ipak ozbiljno shvatiti svoj posao i sankcionirati one stranke koje se ne pridržavaju zakona.

Hoće li DIP dobro odraditi svoj posao i koliko će se stranke pridržavati zakona, vidjet će se krajem godine. Gardašević je po tom pitanju, čini se, optimističan.

'Zakonodavstvo u području financiranja stranaka i izborne promidžbe izmijenjeno je zaista nedavno i to je okolnost koja bi na određeni način trebala bitno obvezivati barem one aktere koji su u tome aktivno sudjelovali. Drugo, Hrvatska se u svakom smislu, pa tako i u smislu izbornih postupaka, približila EU i u ovom trenutku - za sve one koji računaju graditi europsku političku karijeru u bilo kojem obliku - ne smije više biti poigravanja sa standardima dobrog ponašanja koji su u tom pogledu izgrađeni u Europi', zaključio je Gardašević