BEZ IZBORA DO 'UŠTEDA' I POŠTEDA

Hoće li lokalna uprava zauvijek ostati sinekura za političke pouzdanike?

27.09.2011 u 07:00

Bionic
Reading

U nadolazećoj izbornoj utrci mnogi će iz gradskih zastupničkih klupa željeti prijeći u one saborske, pa i postati ministri. No s obzirom na to da na dvije stolice ne smiju sjediti, trebalo bi u pojedinim sredinama održati prijevremene lokalne izbore. SDP, međutim, smatra da bi zbog uštede trebalo samo izmijeniti Zakon o izboru općinskih načelnika, gradonačelnika i župana

S obzirom na to da su i zamjenici načelnika, gradonačelnika i župana također neposredno birani, lako mogu zasjesti u fotelje dojučerašnjih šefova i obavljati njihov posao do redovitih lokalnih izbora u svibnju 2013. godine, smatraju u najjačoj stranci opozicije. Međutim, je li tu baš riječ o uštedi ili u pozadini stoji ona 'vuk sit, a koza cijela', jer stranka čiji kandidat ode u Sabor ili Vladu, time se istodobno neće izložiti mogućem porazu na lokalnoj razini?

SDP-ovac Zvonimir Mršić, predsjednik saborskog Odbora za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu odbacuje tu mogućnost i tvrdi da im je na umu samo ušteda. Naime, tportalu je Mršić kazao da se u SDP-u razmišlja o promjeni Zakona o izboru općinskih načelnika, gradonačelnika i župana tako da se u drugoj polovini mandata, ako neposredni birani čelnik da ostavku zbog prelaska na drugu dužnost, ne raspisuju prijevremeni izbori već da se omogući zamjenicima da odrade mandat do kraja. Aktualni zakon, naime, propisuje da se u slučaju ostavke neposredno biranog čelnika, u roku od 60 dana raspišu prijevremeni izbori, osim ako se ostavka dogodi u kalendarskoj godini održavanja redovitih lokalnih izbora, a oni su u Hrvatskoj na redu 2013. godine.

Međutim, ovakvi manevri, koliko god ih se trpalo u šaku punu ušteda, nikako ne nailaze na oduševljenje u stručnoj javnosti, koja i opet upozorava da je u Hrvatskoj cijeli sustav lokalne vlasti krivo postavljen i previše je drugih važnijih problema koje treba rješavati.

'Još nije dovoljno reguliran odnos između vijeća i izvršne vlasti, niti pitanje opoziva gradonačelnika', upozorava Dragan Zelić iz GONG-a, koji kaže da u nekim zemljama zaista postoji mogućnost da načelnika ili gradonačelnika prilikom prelaska na novu dužnost zamijeni njegov zamjenik. 'No tko će zamijeniti zamjenika? Tko će njega izabrati - prijašnji zamjenik ili su ipak potrebni nekakvi izbori? Ili zamjenik ne treba zamjenika i on sve može obaviti sam?' pita Zelić, ističući da je ovdje 'riječ o ustavnoj temi koja zahtijeva mišljenje stručnjaka i raspravu u javnosti koja bi trebala donijeti kvalitetno rješenje'.

Da je cijeli sustav prepun rupa i da bi ga trebalo mijenjati, upozorava stručnjak za ustavno pravo Branko Smerdel: 'U gotovo svakoj općini imate tragediju sličnu kao u Zagrebu, jer je stvorena ta umjetna podjela na gradsku skupštinu i gradonačelnika kao izvršnu vlast, a kontrole zapravo nema i na pitanju vrtića sve se raspuknulo kao gnojni čir. Lokalna vlast je kod nas ustrojena po američkom modelu gdje imate Obamu kojega kontrolira Kongres, ali Kongres ne može smijeniti Obamu. Zašto imamo referendum za smjenu, a ne opoziv, pa u svakoj maloj općini je stalno prisutan konflikt, koji sustav pokušava riješiti, a kako kad je sastavljen kao krpež od desetaka zakona i vlada veliki nesklad. Stoga bi trebalo sustav napraviti iznova i ovaj put kvalitetno', zaključuje Smerdel.

Muke po kohabitaciji u Zagrebu posebno su bolno svjesni u SDP-u, pa stoga, unatoč svim planovima o decentralizaciji, ne čudi da se bave ovakvim stvarima. Mršić, međutim, uporno ponavlja da je riječ samo o razmišljanju, ali i sam priznaje da sustav treba mijenjati, najprije pitanje opoziva, koje je, ističe, sada moguće samo teoretski te pitanje odnosa gradskih skupština i gradonačelnika kao posredničkog tijela vlasti s neposredno izabranim. Također, potrebnim smatra i izradu analize izbornog sustava i funkcioniranja odnosa te zaključuje da sve treba staviti u jedan cjeloviti zakon o lokalnoj samoupravi, a ne da to bude razbacano u desecima zakona. Ili da postoje nelogičnosti poput one da su ukinuta gradska poglavarstva, ali i dalje postoje pročelnici, no pitanjem lokalne samouprave, kaže, namjeravaju se baviti nakon izbora uz raspravu u javnosti.

U međuvremenu, ostalo je visjeti u zraku što i kako Vlada misli oko rješavanja gorućeg pitanja oko lokalne samouprave, i to ne samo u Zagrebu, premda je tu najvidljivije, jer prvotno je to pitanje trebalo biti regulirano Zakonom o referendumu, ali se od toga odustalo. Naime, dok se oporba zalagala za to da se istovremeno sa Zakonom o referendumu ide i u donošenje posebnog zakona koji bi se bavio opozivom lokalnih čelnika, Vlada je najavila da će to biti regulirano posebnim prijedlogom zakona, a dotad će na snazi biti odredbe Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi.