Parlamentarni izbori 2011

I NAKON CRNIH FONDOVA - SIVE ZONE

Hoće li financiranje kampanja zaista biti pod strožim nadzorom

Pred nama su parlamentarni izbori, a iako kampanja službeno još nije započela, ona već debelo traje i mnogi opet, više ili manje skriveno od očiju javnosti, neki čak i naočigled, kao bogomdan rekvizit koriste novac poreznih obveznika za vlastite svrhe. Stoga se mnogi s pravom pitaju hoće li novi Zakon o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, koji će prvi puta biti primijenjen na skorašnjim izborima spriječiti tzv. crne fondove i nedopušteno korištenje proračunskih resursa u izborne svrhe?

S jedne strane, pozitivna očekivanja su velika, a s druge, zbog lošega iskustva, ona negativna možda još i veća jer se mnogi pitaju kakvim sve kreativnim načinima pojedini izborni takmaci i ubuduće kane nekontrolirano trošiti novac iskorištavajući preostale neriješene sive zone i slabovidnost mjerodavnih institucija.

Da se u zakonodavnom smislu regulacija financiranja stranaka i kampanja situacija poboljšala, smatra izvršni direktor GONG-a Dragan Zelić, međutim, upozorava da je, 'unatoč dobrim zakonskim rješenjima, vrlo teško kontrolirati izborne kampanje jer stranke i kandidati uvijek mogu naći nekakve tzv. sive zone, zaobići zakon i u biti muljati na izborima, što ne bi trebali'. Ipak, 'nada se da su stranke nešto naučile iz afera i da će građanima pokazati čiste račune te da će to biti znak sazrijevanja hrvatske demokracije', no s obzirom na loše iskustvo, opreza nikad dosta, pa upozorava da 'nikad ne možemo biti sigurni i da će mjerodavne institucije reagirati na zloporabe financiranja političkih stranaka'.

GONG i Transparency International Hrvatske uoči parlamentarnih izbora pokušat će nadzirati koliko stranke troše na oglašavanje i to usporediti s njihovim službenim financijskim izvještajima, najavio je Zelić i podsjetio da je GONG zajedno s TIH-om na prošlim parlamentarnim izborima 2007. utvrdio da je, primjerice, 'HDZ samo na oglašavanje potrošio 20 milijuna kuna, a iz te su stranke tvrdili da je to ukupno potrošen novac': 'Može se reći da su možda zapravo potrošili dvostruko više.'

'To su bili javni podaci, o tome su pisali mediji, ali DORH i druge institucije nisu pokrenuli postupke. GONG je mjerodavnim institucijama o tome slao izvješća, ali očito nije bilo političke volje ili su im ruke bile vezane da pokrenu postupke', upozorio je Zelić. Također je podsjetio i na neriješeni slučaj Milana Bandića iz predsjedničke kampanje 2009, koji je sam rekao da nije mogao pronaći donatore za plaćanje 10 milijuna kuna troškova, a javnost ni danas ne zna tko je financirao njegovu kampanju: 'Možda su i porezni obveznici grada Zagreba.'

Tko će brojiti kamenje, kipove i krunice?

Sada su pred nama parlamentarni izbori, a iako kampanja službeno još nije započela, ona već debelo traje i mnogi opet, više ili manje skriveno od očiju javnosti, neki čak i naočigled, kao bogomdan rekvizit koriste novac poreznih obveznika da bi postigli što bolje vlastite rezultate u izbornoj utakmici. Neki su, doduše, s obzirom na dužnost koju obavljaju, štićene osobe, pa zbog toga imaju pravo koristiti službene automobile i avione dok okolo neustrašivo i neumorno bacaju kamene temeljce, pokušavajući svoje očite predizborne aktivnosti zamaskirati u obavljanje redovitih dužnosti. Drugi pak nisu štićene osobe, ali postizanje svojih partikularnih interesa u izbornoj utakmici štite i osiguravaju dijeljenjem novca iz gradskih proračuna građenjem zlatne teladi i moljenjem krunice, što bi valjda trebalo prizvati i pomoć s neba.

Je li i kako pomoću postojećih ili nekih budućih odredbi moguće spriječiti takve i slične manipulacije, koje su samo dio problema, te koje su u tom pogledu mogućnosti i ovlaštenja Državnoga ureda za reviziju i Državnoga izbornog povjerenstva, tražio se odgovor na briefingu za novinare u organizaciji GONG-a, na kojemu su predstavnici spomenutih institucija pokazali da su svjesni mnogih dvojbi, ali i da su uvjereni da na ovim izborima ne bi trebalo biti ili bar ne, kao dosad, spornih situacija, ako već ni zbog čega drugog, onda barem zbog toga jer su ta pitanja pod povećalom Europske unije, čijim se članom Hrvatska sprema postati.

Vezano uz korištenje nedopuštenih resursa u vrijeme prije nego što je kampanja službeno započela, u DIP-u upozoravaju da oni tu ne mogu reagirati jer predizborna kampanja službeno počinje objavom kandidacijskih lista, odnosno kad one postanu pravovaljane, i oni imaju ulogu nadzornika samo u vrijeme izborne kampanje. Dakle, kameni temeljci, kipovi i krunice u sivoj su zoni. Kad je riječ o praćenju traga novca, u DIP-u ističu da imaju mogućnost ući u trag nelegalnim transakcijama i da će na njih reagirati ako se pojave. Povod za reakciju može biti prigovor koji netko da, no za njega mora pružiti barem nekakav dokaz sumnje jer uvijek ima i zlonamjernih prijava, stoga treba biti oprezan i sve provjeriti. Pokažu li se sumnje opravdanima, DIP prigovore prosljeđuje DORH-u, koji se time dalje bavi (ili ne bavi).

Kad se (pro)bude porezna uprava i revizija


U DIP-u i Državnom uredu za reviziju se, međutim, vođeni dobrom vjerom, nadaju da će akteri izbora biti transparentniji u trošenju novca za kampanju, između ostaloga i zbog kazni koje im u suprotnom prijete, a nenamjerna kršenja očekuju kod nezavisnih kandidata, pa čak možda i stranaka, jednostavno zato što je, podsjećaju, novi zakon o financiranju kampanja dosad jedino bio isproban na manjim lokalnim i izborima za predstavnike nacionalnih manjina, pa ima još mnogo prostora za učenje i poboljšanje, kako na strani onih koji se natječu, tako i onih koji nadziru regularnost i tijek novca u izbornom natjecanju.

Nadanja imaju i u GONG-u: osim transparentnosti izbora, nadaju se i da će svoj posao transparentno obaviti i nadzornici, koje nitko ne nadzire jer nadzor DIP, koji slovi za neovisno tijelo, provodi u suradnji s Ministarstvom financija, Poreznim upravom i Državnim uredom za reviziju, a koji prate redovno poslovanje stranka, o čijoj bi se neovisnosti dalo raspravljati s obzirom na to da se u nadziranju stranačkoga novca baš i nemaju čime pohvaliti. U međuvremenu, ostaje i zadaća reguliranja cijena oglašavanja u smislu objave cjenika i ponajprije nemogućnosti preprodavanja medijskoga prostora.

U očekivanju možebitnoga rješenja, barem za sljedeće izbore, treba podsjetiti da se kampanju može financirati samo s posebnih računa koje će političke stranke otvarati u pojedinim bankama, a to je dobar dio njih već i učinio, i na te će račune pristizati donacije za tu namjenu. Ti se računi zatvaraju nakon što s njih bude obavljena i posljednja transakcija, a to može biti i nekoliko mjeseci nakon izbora, rekli su predstavnici DIP-a. Kontrolu po izvješćima o donacijama DIP će provesti sedam dana prije izbora, konačno izvješće o troškovima imat će 15 dana nakon izbora, a nakon 30 dana i izvješće o donacijama i troškovima kampanje.

U DIP-u su ponosni na dogovor postignut s predstavnicima Hrvatske narodne banke i Hrvatske udruge banaka prema kojemu će im svakodnevno putem izvješća biti dostupni podaci s posebnih računa, a učinkovitiji nadzor omogućit će, kažu i novi informatički program te aplikacije, kao i formiranje baze podataka i sustava evidencije svih akata vezanih uz nadzor nad financiranjem kampanja i redovnog poslovanja stranaka.

Komentari

Komentiranje članaka dopušteno je samo registriranim korisnicima. Da biste mogli ostaviti svoj komentar, trebali biste se prijaviti kao registrirani korisnik. Za prijavu koristite link "Prijavi se" u gornjem desnom uglu stranice. Ako nemate korisničko ime, molimo vas da se registrirate koristeći link "Registriraj se" u gornjem desnom uglu portala.
 

Za koga glasate

Vaš glas

Twitter

Facebook

,