IZBORNI INTERVJU: HSLS VS. LABURISTI

Lesar i Kosor složni u jednom: S HDZ-om nikako!

31.10.2011 u 13:30

Bionic
Reading

HSLS i Hrvatski laburisti, odnosno njihovi lideri Darinko Kosor i Dragutin Lesar, s velikim nadanjima ušli su u predizbornu utrku vjerujući da će se i glas predstavnika tih dviju stranaka čuti u novom sazivu Hrvatskog sabora. U usporednom intervjuu, prvom u nizu na stranicama tportala, pojašnjavaju ključne elemente političkog programa, ali i viziju rješenja jednog od najvažnijih problema u Hrvatskoj - oporavka gospodarstva te očuvanja postojećih i otvaranja radnih mjesta

Koje su, u pet točaka, temeljne odredbe političkog programa stranke kojoj ste na čelu?
Kosor: Smanjenje javne potrošnje, porezno rasterećenje gospodarstva, novih 100.000 radnih mjesta u realnom sektoru, Hrvatska – zemlja pet jakih regija 2013. godine.

Lesar: Rad, istina, poštenje, znanje, pravednost.

Kojem biste se izbornom pobjedniku priklonili kad bi Vas pozvali na postizbornu suradnju – Kukuriku koaliciji ili HDZ-u?
Kosor: S HDZ-om sigurno ne, a svi drugi neka razmišljaju zanima li ih suradnja s HSLS-om temeljem naših javno objavljenih programa. Nismo opterećeni vlašću po svaku cijenu

Lesar: Nikakva suradnja s HDZ-om nije moguća, budući da se nama ne ide u Remetinec. Suradnja s Kukuriku koalicijom, ukoliko će nas pozvati na razgovor, moguća je samo ako prihvate naših 10 točaka neodustajanja iz nedavno predstavljenog Plana A.

Procjene govore da ste najbliži osvajanju treće pozicije na izborima. Zvuči li pretenciozno osvajanje dovoljno mandata za formiranje kluba zastupnika ili su Vam apetiti i veći?
Kosor: Cilj HSLS-a jest da na predstojećim izborima osvoji više od pet saborskih mandata. O tome će odlučiti isključivo građani. Vjerujem da su prepoznali da HSLS jedini ima drukčiji program za ukupni gospodarski opravak.

Lesar: Stranka Hrvatski laburisti osnovana je prije manje od dvije godine. Danas imamo više od 4.200 članova stranke, 83 ogranka i 13 županijskih podružnica diljem Hrvatske. Bit ćemo zadovoljni da potvrdimo parlamentarni status i klub zastupnika. Hoćemo li imati više zastupnika u Saboru, o tome odlučuju građani i građanke Hrvatske.

Poslodavci tvrde da je jedna od kočnica gospodarskog rasta u Hrvatskoj kruto tržište rada, odnosno komplicirano otpuštanje radne snage. Slažete li se s tim – pojasnite svoj stav?
Kosor: Postojeći Zakon o radu ničim nije zaštitio 150.000 radnih mjesta koja su izgubljena u posljednje tri godine u realnom sektoru. Zakon destimulira poslodavce da zapošljavaju radnike u stalni radni odnos. Zaključak je jasan: postojeći ZOR je jedan od prepreka novom zapošljavanju i zato ga treba mijenjati.

Lesar: Zanimljivo je da poslodavci govore samo o otpuštanju radne snage, a ne govore o zapošljavanju. Tržište rada je epicentar nesigurnosti i nezadovoljstva u Hrvatskoj. Iznimno važnim držimo uspostavljanje kvalitetnog upravljanja tržištem rada i uvođenje modela u kojemu gubitak posla neće biti isključivo problem pojedinca nego zajednice. Pritom mislimo na vlast, poslodavce i sindikate kao partnere odgovorne za stanje na tržištu rada. Bez stimuliranja da se kroz kolektivne ugovore reguliraju odnosi na tom tržištu nećemo imati stabilnu društvo. Moramo uvjetovati stvaranje istinski socijalne države po uzoru na skandinavski model

Na koji način otvoriti nova radna mjesta – buđenjem velikih gospodarskih subjekata ili pokretanjem 'malih divova' u poduzetništvu?
Kosor: Maksimalnim poreznim rasterećenjem gospodarstva te dovođenjem direktnih investicija iz inozemstva. Smanjenjem poreza na dohodak, uvođenjem jedinstvene porezne stope od 23 posto, povećanjem neoporezive osnovice dohotka sa današnjih 1.800 na 3.000 kuna, ukidanjem poreza na reinvestiranu dobit, pretvaranjem HBOR-a u banku namijenjenu financiranju izvoznih poslova, promjenom Zakona o radu, trajnim rješenjem problema neplaćanja, donošenjem Zakona o rokovima plaćanja i ukidanjem svih parafiskalnih nameta. Zaključno: povećanjem ukupne konkurentnosti hrvatskog gospodarstva

Lesar: Prije svega poticanjem malog i srednjeg poduzetništva. Malo i srednje poduzetništvo mora biti motor razvoja gospodarstva. Potrebno je zaustaviti korporatizaciju hrvatskog gospodarstva te poticati konkurentnost i inovativnost umjesto ovisnosti o nekoliko velikih kompanija. Zalažemo se za porezne olakšice na dobit tvrtke koja je namijenjena reinvestiranju. Nova monetarna politika mora osigurati lakšu dostupnost kapitalu uz daleko niže kamate za ulaganja u proizvodni sektor gospodarstva.