Parlamentarni izbori 2011

KLARIĆ VS. GRUJIĆ

Nepremostive razlike, ali isti cilj – povećati mirovine što prije

Na izborima 4. prosinca 'u ponudi' će se naći i najmanje tri liste koje će svojim programom mamiti birače treće životne dobi. Uz HSU, koji je dio Kukuriku koalicije, još će dvije opcije: ASH – Blok umirovljenici zajedno te koalicija Blok Umirovljenici zajedno – Primorsko-goranski savez - Hrvatska radnička stranka čije liste nosi Ljubo Jurčić, očekivati da upravo brojku ispred njihovog imena zaokruže umirovljenici. Borba za njihove glasove odavno je počela o čemu svjedoče i Zlatko Klarić iz koalicije ASH – Blok Umirovljenici zajedno te iz suprotnog tabora Lazar Grujić, koordinator Bloka Umirovljenici zajedno

Na koji način će različite liste umirovljenika, a uz vaše dvije, tu je i HSU kao dio Kukuriku koalicije, prepoznati potencijalni birači?

Klarić: Na listi ASH – Blok Umirovljenici zajedno bit će autentični i pošteni ljudi koji se neće prodavati, ljudi koji su se već dokazali u borbi za umirovljenička prava, ljudi koji nisu skloni ni HDZ-u ni SDP-u. HSU se prodao SDP-u, a Stranka umirovljenika HDZ-u. Birači će prepoznati stranku s istim nazivom jer je vodi Ljubo Jurčić – otpadnik SDP-a, savjetnik aktualne premijerke i po zadatku HDZ-a predsjednik NO Podravke. Svojedobno je bio i ministar, a za umirovljenike nije napravio apsolutno ništa. Naprotiv, tvrdili su da dug umirovljenika ne postoji.

Grujić: Blok Umirovljenici zajedno birači su itekako dobro prepoznali jer u svim relevantnim anketama već dugo smo među prve četiri političke opcije. Ipak, svjesni smo da umirovljenicima ne ide u prilog postojanje više umirovljeničkih stranaka, uglavnom minornih, koje 'vode' ljudi bez ikakve političke težine što su izbornim rezultatima već više puta potvrdili. Jedna od tih tzv. umirovljeničkih opcija, čak se i nezakonito koristi našim imenom. O HSU-u se nema što pozitivno pričati jer u dva mandata, od čega jedan i pol s HDZ-om, nisu za umirovljenike uradili doslovno ništa.

Stvarajući suradnju s Ljubom Jurčićem, koji će biti nositelj svih lista koalicije BUZ-PGS-HRS, samo smo potvrdili da smo za struku, a ne floskule ili populizam. Svjesni smo činjenice da samo jako gospodarstvo može osigurati i veće mirovine, prethodno i veće plaće.


Zašto smatrate da baš koalicija koju predstavljate ima legitimitet u borbi za prava umirovljenika?


Klarić: Dokazali smo se dugogodišnjom borbom za umirovljenička prava. Zaslugom ASH donesena je odluka Ustavnog suda o povratu duga. Kroz razne prosvjedne skupove istinski smo predlagali odmrzavanje mirovina, mijenjanje zakona o usklađenju mirovine, da se mirovine obračunavaju rastom plaća, a ne rastom životnih troškova te smo među prvima jasno rekli da je HDZ opljačkao, a SDP prevario umirovljenike.

Među prvima smo predlagali i da se ukinu sve povlaštene i saborske mirovine, i to prije više godina, odnosno da se sve mirovine koje su i HDZ i SDP davali svojim miljenicima i poslušnicima, skinu s mirovinskog osiguranja i prebace na budžet.

Grujić: Nikome ne negiramo ili odričemo bilo kakva prava da tvrde što god žele kada je u pitanju borba za umirovljenička prava, no ostvareni rezultati u prethodne dvije godine daju nam legitimitet. Uspjeli smo kroz razgovore s Vladom za 300.000 umirovljenika izboriti da dodatak od 350 kuna koji su primali uz mirovinu bude pribrojen u osnovicu što je automatski i povećanje primanja. Svi oni koji su u mirovinu otišli temeljem štednje u drugom stupu tu štednju moći prenijeti u prvi stup i tako si osigurati mirovinu veću i do 30-ak posto. S Vladom je postignut i dogovor o isplati jednokratnog iznosa od 145 kuna za najmanje 850.000 umirovljenika, kao i sporazum o ukidanju zamrzavanja mirovina, pa će se one usklađivati s rastom plaća.


Zbog čega nije bilo moguće ujediniti sve 'umirovljeničke snage' u zajedničku koalicijsku listu?


Klarić: U više navrata javno smo pozivali na ujedinjenje svih političkih stranaka i udruga, da u interesu umirovljenika zajedno izađemo na izbore te da svoje interese stavimo iza umirovljeničkih. Međutim, Blok Lazara Grujića dobio je zadatak od HDZ-a da razbije cjelokupno biračko tijelo umirovljenika te s njima nije bio moguć apsolutno nikakav dogovor. Vidljivo je to i po tome što im liste nosi Ljubo Jurčić, koji je strano tijelo među umirovljenicima. Javno smo pozivali da bude samo jedna lista po slovenskom principu, tako da što više kandidata uđe u Sabor kako bi se poboljšali uvjeti življenja hrvatskih umirovljenika.

Grujić: U prethodnih 15 godina je bilo više pokušaja okupljanja umirovljenika, no tek je dobro osmišljenom strategijom okupljanja, koja je djelo Stranke umirovljenika, nastao Blok Umirovljenici zajedno. U međuvremenu su nas zbog nerealnih, isključivo osobnih političkih ambicija, neki pojedinci napustili. Kada su vidjeli da su pogriješili, jer se projekt pokazao uspješnim, pokušavaju nanijeti mu štetu pritom se pozivajući na tvrdnje koje sa zdravim razumom nemaju nikakve veze. Usprkos tome što su uradili na štetu samih umirovljenika, i dalje ih sve pozivamo na suradnju ako se doista iskreno žele boriti za umirovljenička prava.


Kako Hrvatsku učiniti socijalnom, pravnom i sigurnom, a ponajprije pravednom državom za sve njezine građane, ponajprije za umirovljenike?

Klarić: Predložit ćemo uvođenje Ministarstva umirovljenika, skinuti sve povlaštene mirovine kako bi prosječna mirovina iznosila 7.100 kuna, po hitnom postupku odmrznuti mirovine, promijeniti i zakon o usklađenju mirovina, oduzeti bespravno stečenu imovinu i od tih sredstava puniti mirovinske fondove te svesti saborske zastupnike na prosječne plaće.

Grujić: Potrebno je odrediti nacionalne prioritete od mnoštva raznih politika. Do sada je uvijek na prvom mjestu bila monetarna i fiskalna politika s ciljem očuvanja proračuna i socijale, što je dovelo zemlju na rub financijskog i gospodarskog kolapsa. Nudimo potpuno obrnuti slijed politika s industrijskom politikom na prvom mjestu, a monetarnom i fiskalnom politikom tek kao njezinoj potpori.

Ako se prioritete pak treba poredati u nekoliko točaka, onda bi to bilo ovako poredano: povećanje stope gospodarskog rasta i broja radnih mjesta, povećanje plaća i mirovina, skrb o starijima i nemoćnima, zaštita okoliša i besplatno obrazovanje, ravnomjerna raspodjela nacionalnog dohotka po regijama, besplatno zdravstvo.


Može li gospodarstvo, odnosno otvaranje novih radnih mjesta, biti pokretač razvoja cjelokupnog društva i time pomoći u poboljšanju statusa umirovljenika?

Klarić: Od svih umirovljeničkih opcija, prvi smo predlagali samozapošljavanje od sredstava EU-a, predlagali smo i da sredstva od legalizacije bespravne gradnje idu u zapošljavanje, jer bi se od 10 milijardi kuna zaposlilo najmanje 100.000 ljudi. Kod novih zapošljavanja uveli bismo olakšice za prvu godinu po kojima se ne bi plaćao dio poreznih obveza. Novozaposleni bi punili mirovinske fondove, čime bi pomogli i poboljšanju statusa umirovljenika. Mirovine moraju biti najmanje 65 posto prosječno uplaćivanih plaća, a ne 39 posto, koliko iznosi sada.

Grujić: Pokrenuli bismo cjelokupno gospodarstvo s ciljem postizanja dugoročnog, stabilnog, održivog i ravnomjernog razvoja Hrvatske koji će se temeljiti, među ostalim, na domaćim resursima, obrazovanju, usvajanju novih tehnologija i slično. Program se oslanja na razvoj realnog gospodarstva i industrijalizaciju, proizvodnju i pokretanje hrvatskih resursa, a ostvarenjem gospodarskih ciljeva mogu se poslije ostvariti i politički, socijalni i kulturni ciljevi. Vjerujem da uz rezultate našeg gospodarsko-socijalnog programa možemo vrlo brzo prosječnu mirovinu sa sadašnjih 39 posto prosječne plaće podići do 50 posto prosječne plaće, već u prvih godinu i pol, a do kraja mandata i do 70–75 posto za puni radni staž.

Komentari

Komentiranje članaka dopušteno je samo registriranim korisnicima. Da biste mogli ostaviti svoj komentar, trebali biste se prijaviti kao registrirani korisnik. Za prijavu koristite link "Prijavi se" u gornjem desnom uglu stranice. Ako nemate korisničko ime, molimo vas da se registrirate koristeći link "Registriraj se" u gornjem desnom uglu portala.
 

Za koga glasate

Vaš glas

Twitter

Facebook

,