ANALIZA STRUČNJAKA

'Poruke s plakata ne služe ničemu'

16.11.2011 u 08:00

Bionic
Reading

Tek je jedna poruka s predizbornih plakata, po mišljenju stručnjaka za komunikaciju, ‘dala naslutiti da nekoga možda i zanima što građani misle o političkim procesima, a glasi ‘Predložite, pitajte, komentirajte’. Nakon pojave ‘drugog kruga’ plakata ponovno nema dijaloga s građanima, nego tek portreti političara i njihove zvučne ili manje zvučne poruke

‘Političarima bih, za početak, predložila da još jednom razmisle o tome mogu li neke velike pomake učiniti upornim monologom ili ipak dijalogom, destruktivnom ili ipak konstruktivnom komunikacijom, retoričkim smicalicama i doskočicama ili pravim argumentima’, ocijenila je Iva Bihler, konzultantica za retoriku u Ciceron komunikacijama.

Cijela Hrvatska, naime, posljednjih je dana oblijepljena novim setom predizbornih plakata, pa su tako upečatljivi ostali portret predsjednice HDZ-a Jadranke Kosor uz poruku ‘Glasujte za politiku odlučnosti i nacionalnog ponosa’, odnosno ‘HDZ - najbolji kad je najteže’.

‘Druga runda plakata, koja se ovih dana pojavila, kreće u personalizirane kampanje, kakve nisu nikakav novitet u predizbornim utrkama. Tako HDZ porukom da su ‘najbolji kad je najteže’ stranka poljuljani imidž pokušava okrenuti u svoju korist, i to retoričkom figurom koja kombinacijom dvaju oprečnih pojmova stvara efekt’, ukazuje Iva Bihler.

Za prvi set predizbornih plakata, koji je još uvijek pred očima građana, ova stručnjakinja za retoriku kaže kako su ‘prilično konzervativni u vizualnom smislu’. Nejasno joj je na koga ti plakati ciljaju te tvrdi da to sigurno nije mlađa, kreativnija i inovativnija populacija, puna ideja, koja je senzibilizirana za kreativna, multidisciplinarna i multimedijska rješenja.

‘Poruke koje ovih dana možemo iščitati s predizbornih plakata, pod uvjetom da ih, dakle, uspijete uočiti, razlikovati, pročitati i shvatiti, čini se da ne služe ničemu, osim već viđenom međusobnom prepucavanju i negativnoj retorici’, kaže Iva Bihler.

Smatra i da se ‘čini da se očaj kao dio naše svakodnevice uvukao i u političke redove’, pa su po njezinom mišljenju ‘očaju u obliku cinizma, dosjetki i igara riječima pribjegli i HSLS te SDP’. Ukazala je i na dvije HSLS-ove poruke koje kažu ‘Do 2013. svi ćemo raditi u državnoj upravi i županijama!’ ili ‘Radnim akcijama do hidroelektrana!’.

Plakati moraju pozivati na akciju

Plakat kao komunikacijski kanal, odnosno medij, pretpostavlja nekoliko uvjeta - postojanje primatelja poruke, da je on detektiran i profiliran, potrebu da poruka i kanal budu prilagođeni i razumljivi primatelju te da je poruka za primatelja relevantna, podsjećaju stručnjaci za komunikaciju. Uz sve to, poruka mora biti zabavna i zanimljiva kako bi je primatelj i primio.

‘Kad govorimo o plakatu, njegov krajnji cilj jest pozvati na akciju. Poruke poput onih ‘U plusu tri plaće, a ne u minusu da ti se plače’ i ‘Dug život, a ne život na dug’ možda mogu, ovisno o osobnim preferencijama, zadovoljiti kriterij zabave, ali biračima otvaraju niz pitanja na koja nijedan plakat još nije dao odgovor. Treba odgovoriti - kako to misle postići i na koga se to uopće odnosi’, ukazuje Iva Bihler, stručnjakinja za retoriku.

‘Dosjetke, cinizam i igre riječi možemo doživjeti više ili manje spretnima, duhovitima i inovativnima, ali politički dijalog i komunikaciju svode na destruktivnu razinu, umjesto na razinu konstruktivnog, argumentiranog, efikasnog i na dobrobit, a ne samu na zabavu onih kojima služe – građanima’, dodaje Iva Bihler.

Iz Ciceron komunikacija, nakon analize predizbornih plakata, navode i kako Hrvatska nije vidjela ‘nikakav dizajnerski i vizualni pomak još od 2000’, što po njima navodi na zaključak da su političke stranke, bez obzira kojoj opciji pripadale, konačno odlučile fokusirati se na sadržaj i birače, a ne na formu, sebe i svoje ličnosti.

Ipak, HSS je po njihovu viđenju s retuširanim likovima svojih lidera i porukama uz njih ‘zadržao izgled tipičnog predizbornog plakata’. ‘Nažalost, analizirajući sam sadržaj većine predizbornih poruka, još smo daleko od konkretnih prijedloga, vizija i ideja’, zaključuje Iva Bihler.