HRVATSKI ZDRAVSTVENI TRENUTAK

Prijeti nam masovni egozdus liječnika i medicinskog osoblja

24.11.2011 u 14:00

Bionic
Reading

Aktualni trenutak hrvatskog zdravstva, ali i smjerice za razvoj zdravstenog sustava u Hrvatskoj iz perspektive šest političkih opcija koje izlaze na izbore 4. prosinca - HDZ-a, Kukuriku koalicije, HSS-a, HSP-a, HSLS-a i Hrvatskih laburista bili su tema panel-diskusije koju je organizirala Hrvatska udruga poslodavaca i zdravstvene udruge HUP-a

Razdvajanje sustava zdravstva od socijalne skrbi i stvaranje dva odvojena resora u budućoj Vladi, čemu se jedini usprotivio HDZ-ovac Ante Zvonimir Golem rekavši kako je dosadašnji model jasno postavljenih i neovisnih uprava sasvim dobar, bili su jedna od rijetkih stvari u kojima su se predstavnici pozvanih političkih opcija složili.

Doduše, slažu se da treba poticati privatni sektor u zdravstvenom sustavu te se ugledati na modele nekih razvijenih europskih zemalja, posebice britanski sustav u kojem ‘privatnici’ u sustavu primarne skrbi posve dobro funkcioniraju, kao i sa činjenicom da novu Vladu, koja god opcija je formirala, čeka 1,1 milijardi kuna nepokrivenih obveza

‘Lako ćemo za zdravstvo ako znamo da imamo 40 milijardi kuna unutarnjeg duga. Statistički i znanstveno tih 1,1 milijardi izgleda beznačajno i zato želimo čisti start i reviziju državnog proračuna, no nećemo optuživati nikoga, niti tražiti tko je kriv, nego samo javno reći kakva je situacija’, najavio je SDP-ovac Rajko Ostojić

Ante Zvonimir Golem iz HDZ-a podsjetio je kako su prije početka reforme zdravstvenog sustava dugovi bili i veći, no nastavkom reformi planira zapravo smanjiti rok plaćanja na 45 do 60 dana.

‘Među kliničkim bolničkim centrima postoji i rekorder sa 600 dana plaćanja, dok su preostala tri KBC-a su daleko ispod. Plan je povećati vlastite prihode bolnica, potom napraviti restrukturu HZZO-a, a doprinose posložiti tako da se plaćaju i imaju svoj smisao’, rekao je Golem.

Po mišljenju Dorice Nikolić iz HSLS-a ‘minus od 1,1 milijardu kuna stvorilo je ravno 150 zakonskih i podzakonskih akata o zdravstvu’. ‘Dubinsku reformu zdravstva niti jedna vlada ne može uraditi samostalno, niti to može jedna stranka. Bolesno zdravstvo može ozdraviti tek konsenzusom svih stranaka, a sve ostalo je natezanje u dokazivanju tko je kriv, a tko nije’, smatra Nikolić.

Ukazuje i kako ne postoji ‘privatno i javno, nego samo zdravstvo, pa ta segmenta treba izjednačiti, a pacijentima za što manje sredstava dati što bolju njegu’.

Za ‘hibridni oblik’ javnog i privatnog zdravstva te konsenzus u reformi zalaže se i laburist Stipe Drmić, dok HSS-ovka Ana Stavljenić Rukavina rješenje u smanjenju duga vidi u efikasnom upravljanju zdravstvenim ustanovama.

‘Vrijeme je za razmišljanje da se na čelu bolnica dovode educirani menadžeri, bez obzira jesu li liječnici ili ekonomisti. Kad dođu na čelo ustanove moraju biti menadžeri’, kaže Stavljenić Rukavina.

‘Pravaš’ Antun Kljenak upozorava kako je stvoreni dug ‘posljedica lošeg upravljanja zdravstvenim sustavom’, no i navodi da je ‘puno veći minus izgubljeno vrijeme’. ‘Propustom vremena izravno ugrožavamo hrvatske građane i skraćujemo duljinu njihovog života’, ukazuje Kljenak.

‘Dnevne bolnice su budućnost hrvatske medicine, a uz to moramo imati i kvalitetno kućno liječenje i adekvatnu fizikalnu terapiju. Hrvatska nema viška bolnica, ali se one moraju osuvremeniti i postati bolnice 21. stoljeća. Privatnici su u tome svakako dobrodošli’, otvorio je novu temu Rajko Ostojić u ime Kukuriku koalicije.

Iz suprotnog, HDZ-ovo tabora pak stiže apel lokalnim vlastima da motiviraju mlade ljude kako bi došli u te sredine i ostali dulje od tri ili šest mjeseci na zamjeni. HDZ-ovac Golem najavljuje i nastavak informatizacije koji će se nakon primarne medicine proširiti i prema bolnicama.

‘Manjak liječnika i medicinskog osoblja je i sada očit, a bit će još veći kad se otvore granice Europe. Problem je i rascjepkanost sustava, kao i činjenica da jedan obiteljski liječnik ima samo nekoliko minuta po pacijentu’, upozorio je Stipe Drmić iz Hrvatskih laburista.

Na tragu priče o masovnom odlasku liječnika u Europu bio je i Rajko Ostojić, najavivši kako će 1. srpnja 2013. u ordinacije zemalja EU otići najmanje 500 liječnika i četiri puta više medicinskih sestara i tehničara. ‘Vjerujem i da će se brzo vratiti, jer ni na Zapadu ne cvjetaju ruže’, ipak je ‘smirio loptu’ Ostojić.

Niti Ana Stavljenić Rukavina, niti Ante Zvonimir Golem ne vjeruju da će se ulaskom u EU dogoditi ‘liječnički egzodus’. ‘Već sada u EU imamo 500 liječnika i više od 2.500 sestara, no egzodus se neće dogoditi’, tvrdi Golem koji najavljuje i ‘izvlačenje HZZO-a van iz državne riznice’

Plaća sata specijalista - 100 kuna

Panelisti su upozorili i na visoku starosnu dob hrvatskih liječnika, pa primjerice liječnici opće medicine u prosjeku su stari 51, a specijalisti 55 godina, no i na činjenicu da su malo plaćeni.

‘Manjak hrvatskih liječnika postoji, pa bi se mogli početi snalaziti tamo gdje se to cijeni. Istodobno će nam doći liječnici iz trećih zemalja. Nemojte zaboraviti ni da je bruto plaća sata specijalista - 100 kuna, što je puno manje nego promjena gume na motociklu’, upozorio je HSP-ovac Antun Kljenak.

Za povećanje plaća djelatnicima u zdravstvu, ali i prosvjeti, založila se HSLS-ovka Dorica Nikolić upozorivši kako bi se moglo dogoditi da se u ‘Hrvatska pretvori u uslužnu djelatnost Europe’. ‘Ne želimo biti konobari i kuhari, nego liječnici i nastavnici’, poručila je Nikolić.

SDP-ovac Ostojić traži sinergiju privatnog i javnog, uvođenje reda te odustajanje od ustaljene priče kako je ‘pravilo da nema pravila’, HDZ-ovac Golem je za nastavak reformi, restrukturu HZZO-a i ‘kvalitetnu zdravstvenu zaštitu za sve, a ne samo za bogate’, a laburist Drmić za bolju primarnu zdravstvenu zaštitu i medicinu rada.

‘Pravedan i svima dostupan, kvalitetan i povoljan zdravstveni sustav u kojem će se voditi računa o zdravlju na ruralnom prostoru, koji samo tako samo možemo sačuvati da ostane živ i ima stanovnike, nužnost je Hrvatske. Neophodna je i reforma hitne pomoći, ali i reorganizacija bolničkog sektora u korist dnevnih bolnica i liječenja kroničnih bolesnika, te poboljšati kućno liječenje. Na kraju, treba prestati prozivati zdravstveni sustav kao velikog potrošača’, zaključnu je misao iznijela bivša ministrica Ana Stavljenić Rukavina.

Pred novom Vladom, bez obzira tko će je formirati, nije samo zadatak kako pronaći neophodne silne milijarde kuna, jer doprinosi donose ‘samo’ 19 od 25 milijardi predviđenih u proračunu za zdravstvo, nego i zaustaviti nezadovoljstvo mnogih - i liječnika, i pacijenata, ali i poslodavaca, pa i same države koja sve teže pokriva potrebe zdravstva. Politička demagogija neophodne milijarde sigurno neće donijeti.