POLITIČKA ANALIZA

Što sada možemo očekivati od HDZ-a?

05.12.2011 u 14:32

Bionic
Reading

Iako je izgubila premijersku fotelju te zajedno sa svojom strankom otišla u saborsku oporbu, Jadranka Kosor, smatraju politički analitičari, i nakon gubitka izbora ima razloga za zadovoljstvo. Kormilo stranke čvrsto je u njezinim rukama, jer je, ako ništa drugo, za jedno saborsko mjesto izbjegla dosad najlošiji rezultat HDZ-a, i to onaj iz 2000. godine, kada je HDZ osvojio 46 saborskih fotelja

'Bila je samouvjerena sinoć jer je pobijedila u stranci. U Saboru sjede ljudi koje je ona stavila na listu', rekao je za tportal politički analitičar Višeslav Raos te dodao da je podrška Vladimira Šeksa u kojoj uživa znak da može biti sigurna u stranci. Upravo je njezin sinoćnji govor potvrdio da se i prije ponoćnih rezultata DIP-a okrenula upravo HDZ-u.

'Neki su ocijenili da nije fer to što nije čestitala pobjedniku, no nije ni Milanović ranije trčao čestitati njoj. Kosor se u svom govoru nije obraćala javnosti, medijima ili Milanoviću, ona se obraćala članovima stranke', kaže Raos. U dva je navrata spomenula predstojeću borbu za sljedeće parlamentarne izbore 'kada god oni budu', kako je rekla. 'To može značiti tri stvari: sumnja da će vlada Kukuriku koalicije biti stabilna, misli da će HDZ moći mobilizirati ljude da izađu na ulicu kada krenu rezovi ili su novoj vladi pripremili neka iznenađenja, vruće krumpire', smatra Raos.

Da je fotelja Jadranke Kosor sigurna, smatra i Žarko Puhovski. 'Ne treba očekivati događanja na izborima u HDZ-u. Prešli su brojku od 46 zastupnika u Saboru i najlošiji rezultat. Dosta je velika šansa da će uz malo priprema ostati sadašnje vodstvo stranke te neće biti bitnih izmjena', rekao je Puhovski te zaključio da nitko nije računao na to da glasači HDZ-a nerado sudjeluju u predizbornim anketama te da uvijek dobiju desetak posto glasova više od predviđenog.

Saborsko kadroviranje pozitivnim je ocijenio i politički analitičar Davor Gjenero. Za oporbu je Sabor najvažniji, a na toj je pozornici Kosor postavila svoje 'glumce'. 'Ojačala je parlamentarne pozicije kruga ljudi koje je ona dovela, a to su Davor Stier, Domagoj Milošević, Davor Božinović, Tomislav Karamarko, Martina Dalić… oni su dobili saborski mandat te im je osigurana istaknuta saborska pozicija', smatra Gjenero. Dodaje da je riječ o ljudima koji će u Saboru kompetentno razgovarati o svom resoru te od njih nećete čuti nacionalističke floskule, neće ulaziti u besmislene rasprave s vladajućima. 'Ostavit će dojam uredne, europske oporbe', zaključuje Gjenero.

Tko bi mogao biti sljedeći predsjednik stranke?

Iako se u medijima špekuliralo da Tomislav Karamarko želi preuzeti kormilo HDZ-a, Višeslav Raos smatra da je ta mogućnost daleko precijenjena. Uostalom, kaže, Karamarka su stavili u treću izbornu jedinicu, rođenog Zadranina koji živi u Zagrebu. 'On tamo nema nikakvu bazu', kaže Raos i dodaje da Gordan Jandroković i Darko Milinović zasigurno spadaju u osobe koji bi mogli biti protukandidati Kosor.

Za razliku od njega, Puhovski smatra da Milinović nema nikakve šanse, no daje ih ipak Karamarku. Tu na scenu stupa i bivši ministar poljoprivrede Petar Čobanković. 'Spominjalo se Karamarka i Čobankovića, no njihove šanse nisu velike te ovise o tome koliko je Kosor slaba', zaključio je.

Davor Gjenero vidi samozatajnog pomiritelja seljaka i HDZ-ove vlade kao najizglednijeg mogućeg pretendenta za predsjednika stranke. 'Čobanković je prihvatljiv svima u stranci, niti je njezin niti pripada liberalnoj struji niti stranačkim patrijarsima. Ne pripada nikome, a sa svakom od tih skupina ima nešto zajedničko te nema repova iz prošlosti', pojašnjava Gjenero dodajući da Čobankovića prati glas dobrog ministra te da bi on mogao biti prva kombinacija u slučaju Kosoričinog poraza.

Ako Jadranka Kosor izgubi stranačke izbore u proljeće sljedeće godine, Čobanković bi bio idealan tranzicijski akter, kaže Gjenero. No na sljedećoj izbornoj konvenciji, za tri godine, mogli bi na čelo HDZ-a dospjeti ljudi poput Milinovića ili Jandrokovića.

Retuđmanizacija dugog ili kratkog vijeka

Iako je retuđmanizacija HDZ-a nedavno započela, a ne prije dvije i pol godine, kada je preuzela Vladu od Ive Sanadera, koji je detuđmanizirao stranku, taj trend ili brend potpuno je obilježio HDZ u kampanji, ali i nakon izbora. Miroslav Tuđman postaje saborski zastupnik, a Kosor je osnovala savjet predsjednice HDZ-a u koji su uključeni Zvonimir Šeparović, Zdravko Tomac, Zoran Šangut… No je li riječ o istinskoj, suštinskoj promjeni ili tek o predizbornom triku?

Puhovski sumnja da retuđmanizacija neće dugo trajati. 'To nije dugog vijeka, to je bilo u funkciji zadržavanja stranačke jezgre da ne dođe do potopa, a ona ne može odmah odustati od toga', smatra. Predsjednica HDZ-a, dodaje Puhovski, nakon dvije godine napravit će dubinske promjene, dati prednost novim ljudima, napraviti odmak od prošlosti.

'Savjet je tehnički potez. Kosor je morala spriječiti odlijevanje glasova na desnom krilu stranke. 'Budila' je Tuđmana da bi zatvorila curenje desnih glasova, a u tome je i uspjela, tako da ta predizborna strategija nije neuspješna', zaključuje Gjenero.

Kosor je uspješno prošla parlamentarni test - HDZ nije potopljen te je dobio više glasova nego što su mu ankete predviđale, planira biti konstruktivna i oštra oporba, no pred njim su lokalni izbori 2013. te izbori za Europski parlament iste godine, koji će, smatraju analitičari, biti pravi pokazatelj odnosa u stranci.